Zagreb, 18. srpnja – Razvojem tehnologije raste i potreba za naprednim metodama provjere činjenica. U tom kontekstu umjetna inteligencija nudi nevjerojatne mogućnosti koje nadmašuju tradicionalne pristupe. AI alati za factchecking ne samo da mogu obraditi velike količine podataka u rekordnom vremenu, već i identificirati uzorke koji bi mogli promaknuti ljudima. Osim toga, sposobnost AI-a da uči iz iskustva znači da će s vremenom postati sve precizniji u identifikaciji dezinformacija.
Projekt FACT@FERIT, koji provodi Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek (FERIT) u suradnji s Hrvatskom udrugom digitalnih izdavača (HUDI), fokusiran je na tematsku provjeru točnosti informacija unutar područja elektrotehnike i računarstva.
Kroz kontinuiranu suradnju i razvoj, FERIT-ov i HUDI-jev projekt će ne samo unaprijediti tehnološke aspekte factcheckinga, već i osnažiti povjerenje javnosti u medije, što je temelj za informirano društvo. Ključni cilj projekta je razvoj alata koji koristi metode strojnog učenja i modele umjetne inteligencije za:
- Detekciju sudionika i događaja u vijestima: Alat će moći prepoznati glavne aktere i relevantne događaje unutar vijesti, što će omogućiti detaljan pregled pisanja o pojedinim temama kroz vrijeme.
- Prepoznavanje činjenica: Alat će moći identificirati činjenice navedene u vijestima, čime će se povećati točnost informacija koje se plasiraju u medijima.
- Kronološki pregled i analiza povezanosti: Alat će omogućiti kronološki pregled informacija i analizu povezanosti među sudionicima i događajima, što će ubrzati proces provjere i analize informacija.
Profesor dr. sc. Josip Job, voditelj projekta, poručio je: „Projektni će partneri analizirati objavljene i dostupne informacije iz područja elektrotehnike i računarstva s ciljem pronalaženja dezinformacija, misinformacija i lažnih vijesti, koje mogu značajno utjecati na, između ostalog, nerazumijevanje i pogrešno korištenje tehnologije, manipulaciju tržištem, ugrožavanje sigurnosti i privatnosti korisnika. Pogrešno informirana javnost, korisnici i/ili investitori mogu stvoriti neispravne percepcije, što može rezultirati donošenjem neispravnih odluka ili odustajanjem od investiranja u inovacije i projekte. Usporavanje razvoja problem je koji se treba prevenirati, stoga će navedeni projekt biti od velike društvene koristi”.
Voditeljica HUDI tima za factchecking, Iva Šalamon, izrazila je svoje zadovoljstvo projektom: „Vrlo smo zadovoljni suradnjom na ovom projektu. Radna skupina HUDI-ja pružit će svoje znanje i iskustvo iz medija kako bismo osigurali što točnije i pouzdanije provjere informacija u domeni IT-a. Vjerujemo da će naš doprinos biti od velike koristi u borbi protiv dezinformacija i u jačanju povjerenja javnosti u medije.“
Korištenje ovog alata omogućit će korisnicima – factcheckerima, bržu, jednostavniju i učinkovitiju provjeru točnosti medijskih informacija, posebno u specijaliziranom području elektrotehnike i računarstva. Također, izradit će se metodologija koja će definirati postupke i standarde za provjeru informacija u ovom području. Razvoj alata ima potencijal značajno doprinijeti kvaliteti i vjerodostojnosti informacija u elektrotehnici i računarstvu, smanjujući rizik od širenja dezinformacija i povećavajući transparentnost i pouzdanost medijskih izvještaja.
