Autorica Martina Čizmić istražuje problem širenja dezinformacija u tehnološkom sektoru te ističe da su lažne vijesti postale učestale i mogu ozbiljno narušiti povjerenje u tehnologiju te izazvati financijske gubitke. Sugovornik Zlatan Morić, voditelj katedre za kibernetičku sigurnost na Sveučilištu Algebra Bernays, objašnjava da takve dezinformacije često ciljaju manipulaciju javnim mišljenjem ili ostvarenje financijske koristi, naglašavajući potrebu za kritičkim vrednovanjem informacija i oslanjanjem na provjerene izvore kako bi se zaštitili od negativnih posljedica lažnih vijesti u IT sektoru.
U Hrvatskoj, primjerice, moguće je prijaviti sumnjivi članak HUDI-jevu timu za fact checking, koji će ga potom pregledati i objaviti ocjenu njegove istinitosti, ali i pojasniti radi li se o lažnoj vijesti, dezinformaciji ili nečem trećem.
Tu je i platforma Točnotako, koja okuplja znanstveno-obrazovne ustanove i udruge civilnog društva čiji fact checkeri provjeravaju točnost i istinitost informacija koje se pojavljuju u medijima, na društvenim mrežama, ali i općenito na internetu.
Ali uz sve te alate, ključno je i njegovanje kritičkog razmišljanja.
Više o temi piše Martina Čizmić, za zimo.dnevnik.hr